Kako se Direktiva o energetskoj učinkovitosti zgrada uklapa u Green Deal?

Europska unija uspostavila je strateški program za borbu protiv klimatskih promjena i transformaciju europskog gospodarstva u klimatski neutralno, zeleno i pošteno društvo. Europski zakon o klimi (2021.) pravno obvezuje EU da smanji svoje emisije stakleničkih plinova (GHG) za najmanje 55% do 2030. i postigne ugljičnu neutralnost do 2050.

Europske zgrade čine 40% potrošene energije i 36% izravnih i neizravnih emisija stakleničkih plinova povezanih s energijom. U isto vrijeme, energetska kriza pokazala je važnost pokretanja masovnog vala obnove europskih zgrada kako bi se smanjili računi potrošača za energiju i ublažilo energetsko siromaštvo. Kako bi postigao ciljeve, EU je morala revidirati glavni zakon o gradnji, Direktivu o energetskoj učinkovitosti zgrada (EPBD) i druga područja kako bi ih uskladila s novim ambicijama.

Nakon dvogodišnjih rasprava, institucije EU (Europski parlament, Komisija i Vijeće) postigle su kompromis o Direktivi u prosincu 2023., a službeno su je odobrili Europski parlament i Vijeće ministara okoliša u ožujku i travnju 2024. i objavili u EU Službeni list 8. svibnja 2024. Sada će države članice EU-a morati primijeniti Direktivu do kraja svibnja 2026. (osim ako su navedeni drugi posebni rokovi za odredbe).

Kakav je plan s fosilnim gorivima?

Stop subvencijama i postupnom ukidanju

Subvencije za samostalne kotlove na fosilna goriva bit će zabranjene od 2025.

Države članice EU-a moraju navesti kako će dekarbonizirati sustave grijanja, s ciljem postupnog ukidanja fosilnih goriva u grijanju i hlađenju do 2040. Time se uspostavlja jasna pravna osnova na razini EU-a za države članice da postave zahtjeve za generatore topline, vrstu goriva iskorištena, odnosno minimalni udio obnovljive energije potreban za grijanje.

Sve zgrade s nultom emisijom do 2050

Cilj je dovesti cjelokupni fond zgrada u Europi do nulte emisije do 2050., takozvane zgrade s nultom emisijom (ZEB), s privremenim ciljevima:

•        Od 2028. nadalje: Sve nove zgrade u vlasništvu javnih osoba trebale bi biti ZEB.
•             Od 2030. nadalje: Sve nove zgrade – u privatnom i javnom vlasništvu – trebaju biti ZEB.
•             2040.: Države članice će u svojim nacionalnim planovima obnove zgrada postaviti daljnje srednje ciljeve za postojeće zgrade na nacionalnoj razini.

Kako će se poticati obnova?

Minimalni standardi energetske učinkovitosti

Svaka država članica morat će usvojiti vlastite nacionalne putanje kako bi smanjila prosječnu potrošnju primarne energije svojih zgrada u stambenim zgradama :

1.  16% do 2030. (u usporedbi s razinama iz 2020.);
2. 20-22% do 2035. (u usporedbi s razinama iz 2020.).

Kako bi se osiguralo da se najlošije zgrade u EU-u postupno obnavljaju, EPBD precizira da najmanje 55% smanjenja prosječne potrošnje primarne energije treba potjecati od obnove 43% najlošijih zgrada u svakoj zemlji. Financijski poticaji za obnovu bit će usmjereni (kao prioritet) na ugrožena kućanstva, osobe pogođene energetskim siromaštvom i osobe koje žive u socijalnim stanovima.

Što se tiče nestambenih zgrada, postupno poboljšanje trebalo bi dovesti do obnove najmanje 16% najlošijih zgrada do 2030. i 26% onih do 2033. Izuzeća su određena za određene kategorije zgrada radi prilagodbe nacionalnoj gradnji zaliha.

Dizalice topline kao rješenje?

Uloga toplinskih pumpi

Većina potrošnje energije u kućanstvima u EU (80%) dolazi od grijanja, hlađenja i potrošne tople vode. Stoga, kako bi Europa postala otpornija, zgrade u EU-u moraju se obnoviti, a očekuje se da će dizalice topline postati široko rasprostranjeno rješenje za nove i postojeće zgrade.

Dizalice topline razlikuju se od konvencionalnih sustava grijanja kao što su plinski kotlovi i peći, jer ne sagorijevaju fosilna goriva za grijanje i potrebna im je samo električna energija za rad sustava. Dizalice topline su energetski učinkovitije od bojlera, smanjuju račune za energiju i značajno smanjuju emisiju CO2. Nadalje, dizalice topline imaju prednosti kao što su svestranost ugradnje, kompaktnost i ekološki prihvatljivija opcija, što ih čini atraktivnim izborom za zamjenu kotlova za kućnu i komercijalnu upotrebu.

Panasonic spreman doprinijeti održivijem fondu zgrada

Visoko učinkovita i održiva rješenja za grijanje i hlađenje koja nudi Panasonic ključna su, pa čak i neophodna komponenta u ovoj tranziciji. Ne samo prema 2050., već i za postizanje međuciljeva već do 2030. i 2040. godine.

Ovi važni politički signali potvrđuju Panasonicovu predanost ulaganjima u udobna i održiva rješenja za stambene i nestambene zgrade, koja se nastavljaju širiti. To je ilustrirano nedavnim predstavljanjem nove visoko inovativne dizalice topline zrak-voda Aquarea T-CAP M serija . Jedna od najvećih prepreka u stambenom fondu Europe danas su višestambene zgrade. T-CAP M serija ima kapacitete od 20 / 25 / 30 kW i može se povećati do 300 kW. Kompatibilan je s postojećim radijatorima što ga čini pogodnim za nadogradnju kako višeobiteljskih zgrada tako i lakih komercijalnih objekata. Može proizvesti vodu za grijanje od 75°C čak i kada je vanjska temperatura -15°C.

Oprema koju osigurava Panasonic također igra vitalnu ulogu u dekarbonizaciji nestambenih, posebice poslovnih zgrada. Novo lansirana ECOi-W AQUA G-BLUE , reverzibilna dizalica topline zrak-voda, vodi naš komercijalni portfelj na sljedeći korak.

Pametna rješenja

Još jedan ključni trend je napredak sustava automatizacije zgrada, nadzornih i kontrolnih uređaja koji vlasnicima zgrada, upraviteljima, stanovnicima i potrošačima omogućuju bolji uvid i uključenost u rad svojih sustava grijanja, hlađenja, ventilacije i potrošne tople vode, preuzimajući proaktivniju ulogu i poboljšanje udobnosti za krajnje korisnike. Panasonic naporno radi na kontinuiranoj ponudi raznih povezanih rješenja i nedavno je najavio svoje partnerstvo s tado° , njemačkim dobavljačem rješenja za kontrolu energije, kako bi to dodatno ojačao.

Panasonic nudi niz uređaja za grijanje i hlađenje za stambene i nestambene zgrade koji su ključni za omogućavanje energetske tranzicije u zgradama i ispunjavanje ciljeva Zelenog dogovora za uklanjanje emisija ugljika iz europskog fonda zgrada do 2050. Panasonicova stalna ulaganja u inovacije i portfelj rast, pokazuju predanost tvrtke i povjerenje u postizanje ovog cilja.